Recept
Džin tonik recept: prost koktel koji se najlakše pokvari
Džin tonik ima dva sastojka i baš zato ga je lako pokvariti. Mera, razmera, led, tonik i garniš, objašnjeni iz ugla proizvođača iz Novog Sada.
Pročitaj →Džin vodičOd čega se pravi džin i kako nastaje
Marin · 21. novembar 2026.
Pređi na proces →
Džin se pravi od baznog alkohola dobijenog od žitarica, najčešće kukuruza ili pšenice, a kleka i druge biljke mu daju miris i ukus.
To je kratak odgovor. Duži počinje za šankom, pitanjem koje čujemo češće nego što misliš: „Gde ti nalaziš toliko kleke kad od nje praviš džin?“
Iskreno, na pitanje od čega se pravi džin nemamo jednu rečenicu. Zavisi od toga šta onaj ko pita već zna. A u Srbiji svi znaju jedno: kako se pravi rakija.

Kod rakije je put poznat. Zrelo voće, šljiva, kruška ili jabuka, samelje se u kom. Kom vri, prepeče se, a destilat se još jednom redestiluje da se pročisti. To je znanje o alkoholu koje u Srbiji imamo od kuće. Za viski se još zna da ga u Škotskoj prave od ječma, a burbon u Americi većinom od kukuruza. I tu se priča obično završi.
Zato mnogi zamišljaju da je džin isto to, samo od kleke: skupi se kleka, samelje u kom i ispeče. Ali kleka je mala bobica. Koliko bi je trebalo, i gde bi se toliko nakupilo, da se od nje dobije alkohol? Kleka ne daje alkohol. Kleka daje karakter.
Džin ide obrnutim putem od rakije. Ne kreće od voća koje vri, nego od gotovog, čistog alkohola, u koji se potopi kleka sa drugim biljem, pa se sve zajedno destiluje. Da bi se zvao džin, kleka mora da bude njegova glavna aroma.
Sirovine
bazni alkohol od kukuruza, kleka, bilje i začini po recepturi.
Priprema
začini se lome, bilje se čisti, kora citrusa se skida tanko.
Maceracija
sve se potopi u alkohol i stoji oko 15 sati.
Destilacija
sve zajedno ide u bakarni kazan, u jednom prolazu.
Rez
destilaciju prekidamo kad aroma oslabi.
Odležavanje
najmanje tri meseca, uz postepeno dodavanje destilovane vode, pa boca.
Pošaljemo ti našu koktel kartu, sa pet koktela sa Gin Bara.
Pošalji mi kartu →Najvažnija sirovina u džinu nije kleka, nego bazni alkohol. Mi smo bukvalno prevrnuli celu Srbiju da nađemo pravi alkohol od prave sirovine. Naš je od kukuruza, jačine preko 96%, prve klase po srpskom standardu.
U Srbiji postoji velika industrija šećerne repe. Od nje kao nusproizvod nastaje melasa, a od melase alkohol. Lako se nabavlja, i ima proizvođača koji ga koriste. Mi ne, jer je njegova sirovina šećer. Držimo se žitarica, od kojih se tradicionalno prave najbolji džinovi.
Kleku smo u prvim, eksperimentalnim turama brali na Deliblatskoj peščari. Danas stiže sa Tare. Lavanda, ruzmarin i nana dolaze sa gazdinstava oko Novog Sada. Većina sirovina je iz Srbije, a svi sastojci su na etiketi.
Herbal ima osam: svežu nanu, svež ruzmarin, kleku, korijander, lincuru, badem, kim i koru grejpa. Floral ima deset: kleku, lavandu, korijander, muskatni orah, cimet, koru pomorandže, kamilicu, đumbir, šafran i koren angelike.
A sirovina je za nas sve što na kraju utiče na džin, pa i boca, čep i etiketa.



Neki začini moraju da se otvore da bi pustili svoja eterična ulja u alkohol. Cimet u kori se lomi. Muskatni orah se razbije. Badem za Herbal se izlupa na komade, ne melje se.
Nani i ruzmarinu skidamo grančice i sve što nije list, jer nam od njih treba samo ono što miriše. Koru narandže i grejpa skidamo jako tanko, bez belog dela, jer belo daje gorčinu.



Alkohol se spusti sa svoje izvorne jačine, i u njega se po recepturi stave bilje, začini i citrusi. Onda se strpljivo čeka, oko 15 sati. Posle toga sve zajedno ide u bakarni kazan, u jednom prolazu.
Ovaj deo verujemo da nema nijedno drugo piće. U kazanu je desetak biljaka i začina, i oni se ne otvaraju svi odjednom. Kod Florala, u prvih pola sata destilacije, prvo izađe cimet, pa citrus, pa kleka, a onda korijander zajedno sa šafranom. Posle njih stižu note koje i mi tek učimo da imenujemo.
Destilacija ide u epizodama, i zato je nikad ne pratimo napamet.

Kod rakije se početak destilacije odvaja i ne pije. Kod nas toga nema. Bazni alkohol je već prečišćen do prve klase, pa ono što prvo krene iz kazana već jeste srce džina.
Kraj je druga priča. Destilaciju prekidamo onog trenutka kad osetimo da arome slabe i da bi dalje samo razblažile ono što smo skupili. O tome odlučuje destiler, po ukusu, ne po satu.
Mogli bismo da nastavimo i da dobijemo još 10 do 15% džina, jer u kazanu ima još alkohola. Ali tu količinu svesno puštamo, zarad onoga što ostaje u čaši.

Posle destilacije džin odležava u inoks posudama, kod nas najmanje tri meseca. Arome koje su iz kazana izlazile jedna po jedna tu se konačno spajaju u jednu.
Za to vreme ga destilovanom vodom dovodimo do željene jačine. Postepeno, kao kod rakije, jer kad se voda doda odjednom, eterična ulja mogu da zamute džin u mlečnu boju. Ništa mu ne fali, samo nije lepo za oko. Naš tehnolog se toj mutnoći čak raduje, jer zna da je džin pun eteričnih ulja.
Ni boca nije kraj. Džin u njoj nastavlja tiho da radi, kao svaki dobar spirit: posle tri meseca je robustniji, a posle par meseci ili godinu dana dolazi do složenije i blaže arome.
Tako nastaju Herbal i Floral: isti postupak, drugačiji karakter.

Osam sastojaka, a nosioci su sveža nana i svež ruzmarin uz kleku. Zlato na Ginistri 2023, 2024. i 2025.
Sve o Herbalu →
Deset sastojaka. Lavanda nosi miris, a šafran drži ceo spektar. Zlato na Ginistri 2023. i 2026. i veliko zlato na Hajdučkom festivalu 2026.
Sve o Floralu →Ako tražiš tradiciju, moraćeš da potražiš na drugom mestu, jer mi našu upravo stvaramo!
Besplatno, na mejl
Pet koktela sa Gin Bara, sa merama da ih napraviš kod kuće. Ostavi mejl i karta ti stiže na mejl.
Ne. Kleka mu daje glavnu aromu, a alkohol dolazi od žitarica.
Obe kreću od neutralnog alkohola. Džin uz to dobija kleku i bilje kroz destilaciju, a votka ostaje bez arome.
Kod nas oko 15 sati maceracije, pa destilacija, pa najmanje tri meseca odležavanja.
O tome pišemo posebno, uz formulu po kojoj se slaže receptura.
Džin vodič
Recept
Džin tonik ima dva sastojka i baš zato ga je lako pokvariti. Mera, razmera, led, tonik i garniš, objašnjeni iz ugla proizvođača iz Novog Sada.
Pročitaj →